3 PORODIČNE TRAGEDIJE POTRESLE REGION ZA REKORDNO VREME! Bivši načelnik BIA ocenio da je glavni uzrok OVO! "Posle terorizma i kriminala, koristi se i sada!"
U emisiji "Usijanje" na Kurir televiziji otvoreno je bolno pitanje sve učestalijih porodičnih tragedija koje potresaju region. Povod za razgovor bila je stravična tragedija u Crnoj Gori, u selu Golija kod Nikšića, gde je Ž.D. nakon svađe sa nevenčanom suprugom ubio njihovu dvogodišnju ćerku, a potom izvršio samoubistvo. Slični zločini dogodili su se nedavno i u Bajinoj Bašti i Nišu. Od početka godine, u Srbiji je ubijeno 11 žena.
Gosti emisije, advokat i bivši načelnik u BIA Radiša Roskić, profesorka i istraživačica Zorica Mršević i psihološkinja i psihoterapeutkinja Dragana Ivanović, govorili su o uzrocima, mehanizmima i prevenciji ovih jezivih zločina.
U emisiji je istaknuto da su tri tragedije u tri dana, u Nikšiću, Bajinoj Bašti i Nišu, šokirale javnost, jer su u svim slučajevima očevi ubili najbliže članove porodice, uključujući i decu, a zatim presudili sebi.
Dragana Ivanović ocenila je da su u osnovi ovakvih zločina poremećaji ličnosti, izražena želja za osvetom i potpuni nedostatak razvijenog roditeljskog nagona.
- Dete je potpuno nemoćno. Kada muškarac ne može da se osveti ženi, to pokušava kroz dete i kroz sopstvenu smrt. Roditeljski nagon kod takvih osoba ne postoji ili je poremećen - rekla je Ivanović.
Prema njenim rečima, u praksi je čest slučaj da prethodno postoje signali, promene u ponašanju, pogoršanje psihičkog stanja, uzimanje supstanci - koje bi mogle ukazati na opasnost, ali se često zanemaruju.
- Uglavnom se ispostavi da je porodica znala za pogoršanje, ali nikada nije bilo adekvatnog lečenja - naglasila je.
Radiša Roskić je ukazao na još jedan važan faktor, dostupnost vatrenog oružja.
- Zlouporaba vatrenog oružja je problem u čitavom svetu, ali se u porodičnim tragedijama naročito često javlja. To je treći ili četvrti po učestalosti oblik zloupotrebe oružja, posle terorizma i organizovanog kriminala - rekao je Roskić i dodao da "ubistvo deteta može da izvrši samo osoba čija ličnost ne funkcioniše na normalan i zdrav način".
Podsetio je da je u slučaju Bajine Bašte komšiluk svedočio o neuobičajenom ponašanju ubice u danima pre zločina, od načina vožnje do promena u komunikaciji.
- To je bilo pripremljeno samoubistvo. Radi se o dvostrukom ubistvu, a posebno opasna faza u porodičnim odnosima jeste razvod i borba za starateljstvo - rekao je Roskić.
Zorica Mršević je ukazala na širi društveni kontekst: hegemonistički, a potom i toksični maskulinitet - model ponašanja muškarca koji sebe vidi kao gospodara života i smrti.
- On ne vidi dete kao svoje, već kao njeno. Uništava ono što žena voli. Ubistvom deteta želi da kazni nju - rekla je Mršević i istakla da ovo nije individualna patologija, već proizvod patrijarhalnog društva.
- Nasilje nije samo rezultat mentalnih poremećaja. To je strukturalni problem. Takvi muškarci postoje u svim društvima, i u Srbiji i u Americi. To je model ponašanja koji prelazi u patologiju kada mu se ne postavi granica - ocenila je.
Na pitanje da li počinioci imaju mentalne poremećaje, odgovorila je:
- Mogu imati crte, ali to nije ključno. Problem je u društvenom sistemu koji im daje pravo da se tako ponašaju.
Ivanović je dodala da istraživanja pokazuju da su mnogi počinioci zločina kao deca bili žrtve zlostavljanja, a da se obrasci nasilja prenose generacijski.
- To su osobe sa agresivnim narcizmom i psihopatskim crtama ličnosti. U detinjstvu su usvojili pogrešne obrasce privrženosti i ponašanja. Deca uče po modelu - objasnila je.
Roskić je podsetio na značaj Zakona o sprečavanju nasilja u porodici koji predviđa hitne mere, kao što je zabrana kontaktiranja sa žrtvom, i ukazao na važnost prijavljivanja svake promene ponašanja.
- Deca su često svedoci, a ne direktne žrtve nasilja. Svaki maloletnik koji je postao delinkvent dolazio je iz razorene porodice - naveo je.
Govoreći o preventivnim merama, Roskić je naveo da je italijanski Senat nedavno usvojio predlog zakona po kojem je za svaki femicid predviđena kazna doživotnog zatvora, bez obzira na motiv, ljubomoru, starateljstvo ili osvetu. U Srbiji su, takođe, izricane doživotne kazne, ali se gosti slažu da sama težina kazne ne deluje preventivno.
Ivanović je upozorila na uticaj kolektivnih trauma - ratova, siromaštva, pandemije, masovnih tragedija koje su ostavile duboke psihološke posledice.
- Mi se još nismo oporavili ni od korone, a kamoli od ratova. Ljudi sa traumom mogu i posle 20 godina razviti PTSP - rekla je i upozorila na problem štancovanja nestručnih savetnika i psihoterapeuta.
Na pitanje zbog čega žene ostaju u nasilnim zajednicama, Ivanović je rekla da razlozi variraju: ekonomska zavisnost, strah od gubitka starateljstva, odsustvo podrške, ali i odrastanje u nasilnim porodicama gde je takvo ponašanje normalizovano.
- Žena se u proseku osam puta vrati nasilniku pre nego što konačno ode. Potrebna je sistemska pomoć - sigurne kuće, posao, sigurnost - naglasila je.
Govoreći o nasilnicima, Mršević je istakla da su to često šarmantni, duhoviti ljudi u društvu, ali potpuno drugačiji unutar četiri zida. Kontrola, proveravanje mobilnog, ljubomora, sve su to rani znakovi koji ukazuju na mogućnost nasilja.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs